Od prijedloga do odluke nije samo jedna linija. Pratite postupak, ko učestvuje i gdje se može zaustaviti.
Odaberite drugi postupak
Kako se donosi državni zakon?
Redovni postupak u oba doma; ovdje je radi preglednosti prvo prikazan Predstavnički dom. Zakon mora imati identičan tekst u oba doma. Predsjedništvo nema ustavni veto proglašenja zakona.
1
Ovlašteni predlagač
Prijedlog podnose zastupnik ili delegat, komisija doma ili zajednička komisija, dom, Predsjedništvo ili Vijeće ministara u svojoj nadležnosti.
Uz kvorum većine svih 42 člana odlučuje većinom prisutnih koji glasaju i entitetskim postupkom iz IV.3(d). Nakon neuspjelog usaglašavanja blokadu čini najmanje 19 od 28 članova iz FBiH ili 10 od 14 iz RS koji glasaju protiv.
I ovaj dom primjenjuje IV.3(d): većina prisutnih koji glasaju, pokušaj entitetskog usaglašavanja i zabrana dvije trećine ili više protiv iz jednog entiteta; to je najmanje sedam od deset iz FBiH ili četiri od pet iz RS.
Pri osporenom pozivanju na IV.3(e) formira se komisija s po jednim delegatom svakog naroda; ako u pet dana ne riješi pitanje, Ustavni sud hitno ispituje proceduralnu ispravnost (IV.3(f)).
Ako domovi usvoje različite tekstove, zajednička komisija pokušava ih usaglasiti. Oba doma moraju usvojiti izvještaj komisije. Ovo nije tročlana komisija za spor oko pozivanja na VNI.
Identičan usvojeni tekst objavljuje se u Službenom glasniku BiH; odluka ne može stupiti na snagu prije objave. Ustav ne predviđa naknadni predsjednički potpis ili veto kao uslov donošenja zakona.